Pod pojmom angina obično se podrazumijeva upala ždrijela, krajnika i limfnih čvorova na vratu uz pridruženu povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u zglobovima i mišićima.
Što je angina?
Krajnici (tonzile) su par specijaliziranih limfnih čvorova smještenih s obje strane grla, odmah iza i iznad jezika. Ako se liječe antibioticima, simptomi bakterijske upale krajnika trebali bi nestati nakon samo nekoliko dana.
Danas se liječnici mnogo teže odlučuju na uklanjanje krajnika operativnim putem. To je djelomično zbog toga što se upala krajnika često može djelotvorno liječiti kućnom njegom ili antibioticima, koji smanjuju rizik od mogućih komplikacija. O operaciji se razmišlja ako upala krajnika utječe ne djetetov sluh ili disanje, ili se pojavljuje neuobičajeno često.
Znakovi i simptomi
Zbog upale djetetovi krajnici obično postanu vidljivo crveni i otečeni. Na inficiranim krajnicima mogu se primijetiti površine s bijelim iscjetkom poput bijelih točkica.
Ponekad adenoidne vegetacije (treći krajnik) također mogu biti otečene, iako ih ne možemo vidjeti. To limfno je tkivo smješteno na stražnjem dijelu grla, iznad područja gdje se nalaze krajnici. Drugi znakovi i simptomi angine uključuju: – jaku bol u grlu i teško gutanje – glavobolju – povišenu temperaturu i drhtavicu – umor – bolne i povećane limfne čvorove na vratu
Uzroci
Krajnici su dio imunološkog sustava i pomažu kod zaštite od mikroorganizama koji mogu izazvati infekciju. Oni to čine tako da pohranjuju bijele krvne stanice koje gutaju bakterije i viruse kako oni ulaze kroz nos i usta. To dovodi do lagane infekcije u krajnicima.
Infekcija tada potiče imunološki sustav na stvaranje antitijela protiv budućih infekcija. Ali krajnici ponekad mogu biti svladani od bakterijske ili virusne infekcije. Zbog toga oteknu i upale se. Beta-hemolitički streptokok odgovoran je za većinu slučajeva upale krajnika. Ali i mnogobrojni respiratorni virusi, uključujući Epstein-Barrov virus (EBV), koji uzrokuje mononukleozu, također mogu uzrokovati upalu.
Pretrage i dijagnoza
Liječnik će vjerojatno dijagnosticirati anginu na osnovi fizikalnog pregleda i kulture brisa grla. Tijekom pregleda, liječnik će upotrijebiti spatulu za jezik kako bi dobro pogledao djetetove krajnike. Provjerit će da li postoji crvenilo i gnoj na krajnicima i stražnjoj strani djetetovog grla.
U većini slučajeva, liječnik će također uzeti bris grla kako bi provjerio da li su prisutne bakterije. Kod ovog jednostavnog ispitivanja, sterilni štapić se protrlja po stražnjoj strani djetetovog grla kako bi se dobio uzorak izlučevina. Uzorak se zatim analizira u laboratoriju.
Liječnik može odrediti liječenje na osnovi rezultata kulture brisa grla ili brzog ispitivanja na streptokoke koje se provodi u ordinaciji. To je ključni podatak jer virusne infekcije ne odgovaraju na liječenje antibioticima.
Liječenje
Posljednjih godina liječenje angine se izmijenilo. Glavni naglasak više nije na kirurškom uklanjanju djetetovih krajnika (tonzilektomiji). Staro mišljenje da je većina djece kojima su uklonjeni krajnici manje osjetljiva na prehlade i druge respiratorne bolesti je samo to – staro mišljenje. Zapravo, slučaj može biti baš obrnut. Ipak, operacija može biti najbolje rješenje za neku djecu.
Prevencija
Temeljito pranje ruku još je uvijek najbolji način sprečavanja svih vrsta infekcija. Zbog toga je važno redovno prati ruke i pokazati djeci kako se temeljito peru ruke. Koristite sapun i tekuću vodu. Ako je moguće, obrišite ruke ručnikom za jednokratnu upotrebu, kao što je papirnati ručnik. Zatvorite vodu koristeći papirnati ručnik.
Nastojte odabrati vrtić u kojem se od djece zahtijeva da peru ruke nekoliko puta na dan, a ne samo prije jela. Provjerite da li su umivaonici dovoljno niski da ih djeca mogu dosegnuti. Pored toga, naučite djecu da pokrivaju usta kad kašlju ili kišu. I ako dijete ima tonzilitis, pazite da nitko drugi ne koristi njegovu čašu i pribor za jelo. Perite ih temeljito u vrućoj vodi sa sredstvom za pranje posuđa ili u stroju za pranje posuđa.
