Atopijski dermatitis

517 Broj pregleda

Ostali nazivi: Dermatitis, atopični, Neurodermitis

Atopijski dermatitis je kronična (dugotrajna) bolest koja pogađa kožu.

Što je atopijski dermatitis?

Atopijski dermatitis je kronična (dugotrajna) bolest koja pogađa kožu. Riječ “dermatitis” označava upalu kože. “Atopijski” se odnosi na grupu bolesti koje su nasljedne (koje potječu iz obitelji) i često se pojavljuju s drugim bolestima, uključujući astmu, alergije uz visoku temperaturu, te atopijski dermatitis. Neurodermitis je pojava crvenila i suhe kože, uz prisutan i jak svrbež, povremeno i rane na zahvaćenim mjestima, nastale uslijed češanja. Crvenilo, vlaženje, stvaranje krusta na licu, na tjemenu, nogama i rukama i u pelenskoj regiji glavni su simptomi bolesti u prvih nekoliko mjeseci života. Atopijski dermatitis najčešće pogađa djecu i mlade ljude, ali može nastaviti i u starijoj dobi. U većini slučajeva, postoje periodi kada je bolest pogoršana, nazvani egzacerbacijski periodi ili plamteći periodi, iza kojih slijede periodi kada se koža popravlja ili potpuno čisti, a to su remisijski periodi. U ranoj dobi najčešće se radi o alergiji na hranu koju djeca uglavnom “prerastu” iako im koža često ostaje suha i osjetljiva. Najčešće se radi o alergiji na agrume (naranče, mandarine, limun), konzervanse u hrenovkama, paštetama, suhomesnatim proizvodima, ponekad na svinjsko meso i prerađevine, čak i piletinu i bjelanjak jajeta češće nego žumanjak. Alergija (neurodermitis) može biti i na neke deterdžente koje koristite za pranje rublja, a osobito je izražena na omekšivače.

Uzrok pojave atopijskog dermatitisa

Zašto se atopijski dermatitis uopće javlja, kao i to zašto se bolest javlja sve češće, ne može se sa sigurnošću precizno utvrditi. U nastanku ove bolesti sudjeluju genetski, ali i čimbenici iz okoline. Djelomično je bolest svakako uvjetovana imunitetom pojedinca, no s povećanjem zagađenja u našoj okolini i atopijski dermatitis je sve češći. Dok je kod djece najčešći uzrok aktivacije alergija na hranu, kod odraslih se pojava atopijskog dermatitisa vezuje uz alergiju na tvari kojima smo konstantno izloženi, najčešće je to slučaj kod kuhara, konobara i radnika u proizvodnji.

Najčešći okidači za aktivaciju atopijskog dermatitisa

Alergije na hranu (najčešće jaja, mlijeko, brašno, lješnjake, soja, kikiriki, agrume, aditivi u prerađenoj hrani)
Alergeni koje udišemo (uglavnom grinje iz kućne prašine, dlaka kućnih ljubimaca, plijesan ili pelud)
Dugotrajno isušeno stanje kože (intenzivno znojenje, dugotrajno kupanje u pretoplom vodi i slično)
Nošenje vunene ili sintetičke odjeće
Stres
Izloženost duhanskom dimu
Izloženost nekim ozbiljnijim zagađivačima zraka
Alergije na sredstva za čišćenje, pranje rublja i/ili posuđa
Alergije na sapune ili kozmetičke proizvode
Bakterije
Virus herpesa

Epidemiologija

Atopijski dermatitis ima visoku učestalost. Oko 2% ukupne populacije boluje od atopijskog dermatitisa. To je bolest koja pogađa mlade, većina pacijenata su djeca.

Simptomi atopijskog dermatitisa

Najčešći simptomi su:

Crvenilo
Izrazito suha koža
Ljuskanje kože
Svrbež
Mjehurići
Kraste
Zadebljanja na koži

Simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Najuobičajeniji simptomi su suha koža koja svrbi, kraste iza ušiju i osip na obrazima, rukama i nogama. Kod atopijskog dermatitisa važan faktor je koža koja svrbi (pruritus) jer češanje i trljanje pogoršavaju upalu kože karakterističnu za tu bolest. Način na koji atopijski dermatitis utječe na kožu može se razlikovati po raznim oblicima pruritusa i posljedičnim kožnim infekcijama.

Neki ljudi imaju crvenu, zagrijanu kožu jer je imunosni sistem kože jako aktiviran. Kod drugih se razvija slijepljena i paperjasta koža kao rezultat neprekidnog češanja i trljanja. Ovo stanje se naziva lihenifikacija. Kod nekih ljudi razvijaju se na koži pjege ili male izdignute kvrge. Kada se pjege češaju, mogu se otvoriti (ekskorijacije) i postati krastave i inficirane. Ova stanja također se mogu naći kod ljudi bez atopijskog dermatitisa ili kod onih sa drugim tipovima kožnih poremećaja.

Atopijski dermatitis također može pogoditi kožu oko očiju, kapke, obrve i trepavice. Češanje i trljanje područja oko očiju može prouzrokovati promjenu izgleda kože. Neki ljudi s atopijskim dermatitisom razviju dodatni sloj kože koji se zove atopijski nabor ili Dennie-Morgannov nabor.

Kod drugih ljudi postoji hiperpigmentacija kapaka što znači da koža na njihovim kapcima potamni od upale ili visoke temperature (alergijski sjaj). Šarene obrve i trepavice također su rezultat grebanja i trljanja.

Koža osobe s atopijskim dermatitisom gubi previše vlage iz epidermalnog sloja koža postaje jako suha, a obrambena sposobnost je smanjena. Dodatno, pacijentova koža je jako osjetljiva na pojavu infekcija, kao što su stafilokokne i streptokokne kožne infekcije i bradavice, herpes simplex, te molluscum contagiosum (kožni poremećaj uzrokovan virusima).

Kako bolest držati pod kontrolom?

Izbjegavanjem alergena (nakon što ste otkrili što kod vas aktivira bolest)
Redovitom njegom i kvalitetnom hidratacijom kože
Jačanjem imuniteta zdravim načinom života (tjelesna aktivnost, zdrava prehrana bogata voćem i povrćem)
Koristite nježne šampone i gelove za tuširanje
nosite odjeću i rublje isključivo od prirodnih materijala, idealno mekanog pamuka
Ograničite izloženost zagađivačima, dimu i prašini
Pokušajte ograničiti izloženost stresu

Dijagnostički postupak

Dijagnoza se prvotno temelji na pojavama na koži. Liječnik treba pregledati rane da bi odbacio druge moguće uzroke. Može se učiniti biopsija oštećenja kože, ali nije uvijek potrebna da bi se postavila dijagnoza. Osjetljivost je genetska, ali poremećaji su izazvani raznim poremećajima iz okoline. Bolesnici imaju često povišenu razinu eozinofila i alergijskih protutijela IgE, ali je razlog tomu nepoznat.

Liječenje atopijskog dermatitisa

Liječenje atopijskog dermatitisa provodi se liječenjem samih simptoma, pa se tako liječe upalni procesi na koži, koža se dodatno hidratizira u slučaju svrbeža i suhoće i izbjegavaju se potencijalni okidači koliko god je to moguće.

Kod snažnog svrbeža se ponekad propisuju i antihistaminici kako bi se ublažio svrbež, a samim time i opasnost od stvaranja ranica zbog deranja kože. Antihistaminici su također dobro rješenje za atopijski dermatitis izazvan otkrivenim tipom alergije, pa se liječenjem alergije ujedno smiruju i simptomi atopijskog dermatitisa.

Klasično liječenje provodi se korištenjem kortikosteroida lokalnom primjenom uz dodatak imunomodulatora. Terapiji se dodaju antibiotici u slučaju bakterijskih ili gljivičnih infekcija na otvorenim ekcemima. Iako kortikosteroidi učinkovito pomažu kod liječenja atopijskom dermatitisa, njihovo korištenje ima i brojna štetna djelovanja, pa je prije upotrebe potrebno odvagnuti koristi i potencijalne opasnosti. Naime, kortikosteroidi mogu uzrokovati zaostajanje u razvoju, utjecati na neurološki razvoj djeteta, pretjerana upotreba dovodi do visokog krvnog tlaka, udaranja srca, aritmija, hiperglikemije i slično. Naravno, ovo su sve posljedice nakon dugotrajnog uzimanja lijeka.

Kao dodatni oblik liječenja vrlo često se preporučuje i fototerapija gdje se osvjetljavanjem ultraljubičastim zrakama djeluje na zahvaćena područja (upravo ultraljubičaste zrake su zaslučne što je atopijski dermatitis blaži ili u stanju mirovanja tijekom ljetnih mjeseci).

Prirodno liječenje atopijskog dermatitisa

Kako je atopijski dermatitis najčešći kod djece, a često i/ili dugotrajno korištenje kortikosteroida upravo na djeci ostavlja najviše posljedica, ne čudi što se dugi niz godina radi na pronalasku što prirodnijih načina liječenja atopijskog dermatitisa kod malih i velikih. Vrlo korisnim u borbi s ovom bolešću pokazali su se: