Depresija

542 Broj pregleda
Nema komentara

Samo ime depresija dolazi od latinske riječi i znači potištenost. Kada liječnici govore o depresiji, misle na niz srodnih psihofizičkih stanja koje karakteriziraju poremećaji raspoloženja, tj. afektivni poremećaji. Oni se prepoznaju kao sniženo raspoloženje, negativni osjećaji te crne misli. Prate ih i tjelesni simptomi poput umora, iscrpljenosti te poremećaja sna i apetita.

Tko obolijeva od depresije?

Podaci govore da trenutno od depresije boluje 3 do 4 posto stanovništva industrijski razvijenih zemalja. Zasad se čini da su žene ugroženije od muškaraca, jer se kod njih depresija dijagnosticira dva do tri puta češće. Prema podacima, oko 15 posto najteže oboljelih, koji su liječeni u bolnici, sami okončaju vlastiti život zbog velike patnje. Smatra se da više od dvije trećine samoubojstava počine bolesnici koji su u teškoj depresiji.

Što uzrokuje depresiju?

Depresija je bolest središnjeg živčanog sustava koja nastaje zbog promjena u živčanim stanicama i kemijskim procesima u mozgu. Najčešći otponac za razvoj bolesti su vanjski čimbenici, kao što su pretrpljeni stres, nepravilna prehrana, manjak svjetla, slaba tjelesna aktivnost, alkohol te neki lijekovi i narkotici. Pokazalo se da neke osobe imaju urođenu sklonost (predispoziciju) depresiji, koja se genetski prenosi. Biološka psihijatrija stoga govori o depresivnoj građi, koja je zapisana u genetskom kodu, a označava osobitu sklonost razvijanja depresivnoga poremećaja.

Simptomi depresije

Depresija se može prepoznati po nizu simptoma, a svaki se bolesnik jačinom i vrstom simptoma razlikuje od drugoga. Najčešći simptomi depresije su:

  •  potištenost, turobno raspoloženje, navala crnih misli i sjećanja;
  •  intenzivna tuga, samosažaljenje, napadaji plača;
  •  osjetljivost, ranjivost, razdražljivost (“sve me smeta”);
  •  strah, tjeskoba, zabrinutost, strepnja (“nešto strašno će se dogoditi”);
  •  pesimizam, beznađe i bespomoćnost (“nema mi spasa”, “nikad mi neće biti bolje”);
  •  osjećaj bezvrijednosti, krivnje i suvišnosti (“nitko me ne voli”, “nitko me ne treba”);
  •  osamljenost, osjećaj nepripadanja ili nezaštićenosti (“potpuno sam sam na svijetu”);
  • nesposobnost uživanja u ranije ugodnim stvarima ili aktivnostima (“ništa me ne veseli”);
  •  bezvoljnost, letargija (“ništa mi se ne da”);
  •  oslabljena koncentracija i poremećaj pamćenja;
  •  umor, iscrpljenost, manjak energije;
  •  značajno smanjen ili povećan apetit;
  •  nesanica ili prevelika potreba za snom;
  •  tjelesni bolovi koji nemaju tjelesne uzroke;
  •  želja za smrću ili planiranje samoubojstva (“ne mogu više izdržati”, “bolje da me nema”).

Liječenje depresije

Prvo pitanje koje se nameće kada nas pogodi depresija je što učiniti. U svakom slučaju treba potražiti pomoć liječnika. To može biti liječnik obiteljske medicine, koji će sam prepisati antidepresivne lijekove ili će po potrebi oboljelog uputiti psihijatru. Može se otići i psihijatru koji ima privatnu praksu. Nažalost, golemi broj oboljelih teško prihvaćaju da boluju od psihičkog poremećaja i s nelagodom odlaze psihijatru.U liječenju depresije najčešće se koriste lijekovi, tzv. antidepresivi. Oni uklanjaju ili ublažavaju simptome bolesti u roku od jednog do šest tjedna, a mogu se kombinirati i s drugim postupcima te psihoterapijom. Antidepresive valja uzimati neprekidno i točno prema uputama liječnika, bez odstupanja ili “improvizacija” kojima su oboljeli ponekad skloni. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje uzimanje antidepresiva i šest do deset mjeseci nakon nestanka simptoma, a neki stručnjaci zagovaraju višegodišnje ili čak doživotno uzimanje lijekova kod pacijenata s kroničnom depresijom.

Vrste antidepresiva

Na tržištu postoje deseci antidepresiva koji su prema svome djelovanju svrstani u nekoliko glavnih skupina. Glavne skupine su inhibitori monoaminooksidaze, triciklički antidepresivi te inhibitori ponovne pohrane serotonina. Svima je zajedničko djelovanje da pojačavaju djelovanje jednog ili više neuroprijenosnika te tako ublažavaju simptome.

Pretraži prema ključnim riječima: antidepresivi, depresija, tuga

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Fill out this field
Fill out this field
Molimo vas da unesete ispravnu email adresu.
You need to agree with the terms to proceed

Aktivirajte PREMIUM - Povecajte vidljivost
Preporučujemo:
Istražujemo: