Drugi naziv: Povećana koncentracija masnoće u krvi
Obuhvaća skupinu poremećaja karakteriziranih suviškom masnoća u krvi, kao što su kolesterol, trigliceridi i lipoproteini.
Postoji 6 tipova hiperlipidemije koji se razlikuju prema vrsti(ama) lipida koji su povišeni u krvi. Neki od tipova mogu biti uzrokovani primarnim poremećajem kao što je nasljedna hiperlipidemija, a neki su posljedica sekundarnih uzroka.
Među sekundarne uzroke se ubraja stil života, pomanjkanje fizičke aktivnosti, prekomjeran unos zasićenih masti, kolesterola i polunezasićenih masnih kiselina. Ostali sekundarni uzroci su dijabetes melitus, prekomjerna upotreba alkohola, kronična bubrežna insuficijencija, hipotiroidizam, primarna bilijarna ciroza kao i konzumiranje nekih.
Simptomi i liječenje hiperlipidemije
Na žalost oboljelih, hiperlipidemija nema nikakve simptome pa je čest slučaj da osobe boluju od ove bolesti bez svijesti o tome. Dijagnoza se postavlja mjerenjem serumskih lipida. Iz krvne slike se mjeri ukupni kolesterol, trigliceridi, LDL i HDL.
Od oboljelih se zahtijeva smanjenje prekomjerne tjelesne težine, prilagodba prehrane i redovna tjelesna aktivnost. Ako se prehranom ne reguliraju vrijednosti masnoća u krvi, počinje se s terapijom lijekovima.
Prilagođen prehrambeni režim i, po potrebi, terapija lijekovima, održava se doživotno. Cilj liječenja je smanjenje razine lipida u krvi, odnosno smanjenje rizika od ateroskleroze i kardiovaskularne bolesti.
Lijekovi koji se koriste u liječenju hiperlipidemija su statini, fibrati, rezini (lijekovi koji odvajaju žučne kiseline), niacin.
U slučaju neliječenja hiperlipidemije, oboljelima prijeti visok rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti koje su glavni uzrok prerane smrtnosti stanovništva u većini europskih zemalja. Također, prijeti razvoj ateroskleroze, a kao posljedica bolesti srca i krvnih žila, prijete infarkt i moždani udar.
Prehrana kod oboljelih od hiperlipidemije
Od oboljelih se traži promjena najčešće nezdravih prehrambenih i drugih životnih navika, među koje se ubraja prestanak pušenja, redovita tjelesna aktivnost (barem 30 minuta aktivnosti dnevno) te održavanje normalne razine tjelesne težine.
Također, unos makronutrijenata (proteini, masti i ugljikohidrati) mora biti izbalansiran, a namirnice moraju biti kvalitetnog porijekla.
Unos masti ne smije biti veći od 30% ukupno unešene energije tijekom dana, a unos kolesterola ne veći od 300 mg/dan.
U stanjima s povišenom razinom LDL-kolesterola i ukupnog kolesterola preporučuju se sljedeće namirnice (nabrojene su tek neke):
- jela od integralnih žitarica, crni, zobeni ili raženi kruh
- mliječni proizvodi s 1% mliječne masti, posni kravlji sir
- bistre juhe od mesa, povrća ili ribe
- sve vrste bijele i plave ribe
- pileće i pureće meso bez kože, kuhana nemasna govedina i junetina
- maslinovo ulje te ev. suncokretovo ulje
- sve vrste kuhanog ili sirovog povrća
- sirovo voće i konzervirano, ali nezašećereno voće
- voćni i suhi kolači s malo masnoća
- prirodni voćni sokovi, voda, čaj
U prehrani treba izbjegavati sljedeće namirnice:
- bijeli kruh i peciva, lisnata tijesta
- punomasna mlijeka i mliječne proizvode (vrhnje, sir i sl.)
- guste i krem juhe
- ikru, kavijar, hobotnice, lignje i rakove
- sva vidljivo masna mesa osobito svinjsko te suhe prerađevine svinjskog mesa (salame, slanina, čvarci i sl.)
- maslac, svinjsku mast, tvrdi margarin
- prženo povrće (pommes frites, chips i s.l.)
- kokosov orah
- kolače s maslacem i margarinom te s kremama od čokolade
- začine poput majoneze i sl.
Najbitniji korak u kontroli hiperlipidemije je svakako promjena životnih navika i prilagodba prehrane što može biti presudan faktor u sprječavanju nastanka i razvoja kardiovaskularnih bolesti koje mogu imati kobne posljedice.