Plućna embolija je poremećaj koji nastaje iznenadnim nakupljanjem zgusnute krvi u pulmonarnoj arteriji s posljedičnom opstrukcijom dotoka krvi u plućno tkivo.
Plućna embolija se gotovo uvijek javlja kao komplikacija nakon tromboze dubokih vena.
Ugrušak krvi, koji se odvojio od stijenke duboke vene, ulazi u optok krvi i cirkulacijom prolazi kroz srce, te plućnom venom putuje prema plućima. Ako je taj odvojeni komadić ugruška (embolus) dosta velik, može se smjestiti u arteriji unutar pluća zatvarajući djelomično dotok krvi za oksigenizaciju i na taj način sjnanjujući volumen svježe oksigenizirane krvi koja se vraća u lijevu stranu srca. Svaka takva embolija u plućima može biti opasna.
Simptomi
Simptomi ovise o veličini i mjestu embolusa u plućima. Budući da su srce i tjelesna tkiva ostala djelomično bez opskrbe krvi, otežano disanje je uvijek prisutno.
Bolesnika može hvatati nesvjestica, a javljuju se i bolovi u prsima. Može doći i do kašlja sa sukrvavim ispljuvkom, te do cijanoze. Teška plućna embolija može izazvati kolaps i trenutačnu smrt.
Učestalost
Plućna embolija nije česta, ali su njezine posljedice brojne. Omjer oboljelih žena naprama muškarcima je 3:2. Posebnoj su opasnosti izložene osobe koje se u krevetu oporavljaju nakon operacije.
Teška plućna embolija (kad je zaustavljena najmanje polovina dotoka krvi u pluća) javlja se često i može završiti smrću. Tromboza dubokih vena i plućna embolija uzrokuju otprilike 5% smrtnih slučajeva – obično kao komplikacija neke druge teške bolesti, npr. raka.
Opasnosti
Svako zaustavljanje dotoka krvi u pluća može dovesti do dekompenzacije desnog srca. I mala plućna embolija povećava osjetljivost na infekcije u grudnom košu, a teška može izazvati smrt.
Što poduzeti?
Sklonost prema trombozi dubokih vena povećava i mogućnost dobivanja plućne embolije. Obratite se liječniku ako imate simptome bilo kojeg od ta dva poremećaja, naročito ako morate ležati. Liječnik će vam pregledati pluća i srce stetoskopom (fonendoskopom) i ako sumnja na plućnu emboliju, uputiti vas na rendgensko snimanje grudnog koša i elektrokardiografiju (EKG) kako bi ustanovio da li vam je srce, naročito desna strana, opterećeno. Specijalna pretraga radioaktivnim fibrinogenom bit će možda potrebna radi potvrde dijagnoze.
Ako liječnik misli da je netko kolabirao zbog teške plućne embolije, prvi će mu zadatak biti da oživi bolesnika hitnom intervencijom. No kolaps od plućne embolije nalikuje na kolaps od koronarne tromboze, pa će liječnik provesti i druge pretrage da utvrdi uzrok.
Liječenje
Samopomoć: držite se preporuka samopomoći iz članka o trombozi dubokih vena kako biste osujetili plućnu emboliju koja je obično posljedica tromboze dubokih vena. Ako se javi embolija, morate zatražiti liječničku pomoć.
Stručna pomoć: po svoj prilici ćete morati ići u bolnicu. Preporučljivo je dati bolesniku injekciju trombolitika. No češće se daju antikoagulansi u obliku tableta.
Ako se radi o teškoj emboliji, potrebno je poduzeti hitne terapijske mjere. To će vjerojatno obuhvatiti masažu srca i davanje kisika preko maske na licu ili kroz cijev. Zatim se zastoj otklanja kirurški pod općom anestezijom.
Dugoročni izgledi
Od tri slučaja teške plućne embolije jedan završava smrću. Međutim, osoba koja uspije preživjeti prvih nekoliko kritičnih dana ima dobre izglede da potpuno ozdravi. Izgledi su još bolji, ako se otkrije izvor embolusa i poduzmu mjere radi sprečavanja novih tegoba. Manje teške embolije mogu oštetiti dio pluća, ali bolesnik će se skoro uvijek oporaviti ako se spriječi stvaranje novih embolusa.
